Uvod
Brzinu bismo mogli definirati kao sposobnost čovjeka da izvede određene pokrete za najkraće vrijeme u zadanim uvjetima. Tri su osnovna oblika ispoljavanja brzine: vrijeme motoričke reakcije, brzina pojedinačnog pokreta i maksimalna frekvencija pokreta.
U literaturi se također može naći brzina, agilnost i eksplozivna snaga u zajedničkom kontekstu, te se to naziva skraćeno SAQ (Speed, Agility and Quickness).
Najpovoljnije senzibilne faze za razvoj brzine tj. brzinsko – eksplozivnih svojstava su godine neposredno nakon puberteta te godine koje slijede nakon ubrzanog rasta i razvoja. Jedan od glavnih razloga je važnost kvalitete mišićnog ali i vezivnog tkiva koji su jedan od temeljnih uvjeta za učinkovito i brzo izvođenje kretanja.
To nam govori o važnosti treninga usmjerenog na razvoj brzine kod mlađih dobnih kategorija, a posebno se to odnosi na sportove u kojima brzina ima veliku važnost poput tenisa, nogometa, košarke, borilačkih sportova i dr.

Tenis – analiza
Po dominaciji motoričkih – fizičkih sposobnosti tenis pripada u sportove gdje dominira koordinacija (spretnost) i agilnost (okretnost) sportaša. Tenis karakterizira veoma velik broj različitih tehnika (udaraca i kretanja) koje se pretežno izvode maksimalnom brzinom u dugom vremenskom razdoblju logično je da na uspješnost utječe više motoričkih sposobnosti među kojima visoko mjesto zauzima brzina tj. brzinsko – eksplozivna svojstva (brzina, agilnost i eksplozivna snaga).

Metodika razvoja brzine
Da bi se mogao provoditi kvalitetan kondicijski trening usmjeren na razvoj brzine potrebno se pridržavati određenih smjernica, te imati razvijen sustav koji nam omogućuje razvoj brzine uzimajući u obzir razvojne značajke djece, a neutralizira negativne stvari koje se mogu desiti poput ozljeda i sl. Veći broj eksperata na području kondicijske pripreme dalo je upute kojih se treba pridržavati. Navesti ćemo neke (Weineck, 1995):

  1. S treningom brzine treba početi rano (od rane školske dobi) jer se na  CNS i strukturu mišićnih vlakana u to vrijeme još može utjecati
  2. Elementi brzine i brzinske snage trebaju se naći u svakoj trenažnoj cjelini
  3. Zbog prevencije ozljeda prije treninga brzine i brzinske snage treba redovito izvoditi zagrijavanje. Što je ranije ujutro i što je niža temperatura, to se temeljitije i intenzivnije treba izvesti zagrijavanje. Kod starijih igrača treba zagrijavanje trajati duže nego kod mlađih. Efektivna profilaksa ozljeda: zagrijavanje-istezanje-predopteećenje-opterećenje.
  4. Trening brzine provodi se na početku trening cjeline (u odmornom stanju).
  5. Trening brzine bit će efikasan samo ako se izvodi maksimalnim tempom. Uspjeh treninga brzine primarno ovisu o intenzitetu opterećenja povezanim s točnošću radnje i preciznošću kretanja.
  6. Pojava umora je znak za prekid treninga.
  7. Treba paziti na optimalan odnos opterećenja i oporavka (npr. opterećenje 3-5”, aktivan odmor 1-1.5’)
  8. Kod ekipa koje treniraju dva puta dnevno ne treba izvoditi intenzivne treninge brzine u oba treninga.
  9. Trening brzine ne bi trebalo izvoditi dan poslije utakmice.
  10. Dan prije utakmice može se izvesti kratka start cjelina (npr. 2×5-10m).
  11. Da bi se izbjegla stagnacija trening treba biti raznovrstan i mnogostran.
  12. Treba paziti da opterećenja odgovaraju potrebama konkretnog sporta.
  13. Uz brzinu paralelno treba provoditi treninge snage, koordinacije, izdržljivosti…

Metodički koraci u razvoju brzine kojih se treba pridržavati naveo je Dintiman, 1997:

  1. Bazični trening: Razvijaju se sve sposobnosti, osobine i znanja na temelju kojih se može unaprijediti brzina u daljnjim etapama. To su: snažna svojstva, izdržljivost, voljne karakterisike. Za tenis bi to znacilo provodenje vjeybi snage s vlastitim tijelom, s raylicitim otporima, te povecanje izdrzljivosti putem razlicitih kontinuiranih i intervalnih trcanja.
  2. Funkcionalna snaga i eksplozivni pokreti s medijalnim i visokim opterećenjima: Takve vježbe uključuju opterećenja u rasponu od 55-85% od 1RM.
  3. Balistika: Naglašena je velika brzina pojedinačnih pokreta. Tu se mogu koristiti razlicita bacanja medicinske lopte u kojima se imitiraju udarci backhand i forehand, kao i drugi nacini bacanja.
  4. Pliometrija: Tehnologija koja se bazira na brzoj izmjeni ekscentrične i koncentrične kontrakcije u pojedinačnim i ponavljajućim pokretima.Tu spadaju razlicite vjezbe skokova, s time da moramo paziti da ne budu previse stresna i primjerena uzrastu. To znaci da se ne mogu provoditi vjeybe velikog intenziteta i velikog broja skokova.
  5. Specifična opterećenja: Naglašava se velika brzina u rasponu od 85-100% koja je odgovarajuća odgovarajućem sportu. Mogu se provoditi specificne kretnje poput razlicitih kretanja (bocno, naprijed, natrag) na teniskom terenu u zadanom vremenui s ciljem postizanja sto boljeg vremena izvedbe.
  6. Sprinterska izvedba i brzinska izdržljivost: Usavršava se tehnika sprinta i zadržavanje maksimalne brzine kroz što duže vrijeme. Uz dionice koje se istracavaju provode se i vjezbe skole trcanja koje ce poboljsati tehniku trcanja,a samim time i brzinu.
  7. Trening iznad maksimalne brzine: Uključuje različite tehnike za razbijanje brzinske barijere i stabilizacije brzine.Tu spadaju vjezbe sprinteva s padobranom, niz brdo, s razlicitim prslucima s utezima i sl. To mozemo nazvati kontrasnim treningom.

Zaključak
Brzina tj. brzinsko – eksplozivna svojstva predstavljaju skup motoričkih sposobnosti vrlo važnih za uspjeh u tenisu. Njihova razina se može poboljšati i podići na viši nivo dugoročnom sportskom pripremom, a najpovoljnije je razdoblje nakon ubrzanog rasta i razvoja.
Također prije provedbe sustavnog treninga brzine potrebno je usvojiti pravilnu tehniku izvođenja vježbi i razviti mišićno i vezivno tkivo, a pogotovo kritične zone lokomotornog aparata što se može postići vježbama sa različitim otporima (gume, utezi, vlastito tijelo i sl.). Vježbe propriocepcije (balans daske i sl.) trebaju biti sastavni dio treninga u svrhu razvoja proprioceptivnog sustava, te na taj način prevencije od ozljeda.