Pripremni period u futsalu

Sport // 24.12.2010. // Stjepan Hruškar, prof. kineziologije

I. Faza pripremnog perioda

Pripremni period predstavlja polazište periodizacije sportskog treninga, a svrha rada u ovom periodu usmjerena je na stvaranja osnove za sportsku formu i dovođenje cijele momčadi u stanje najviše treniranosti. Trajanje ovog perioda kod nogometaša u principu traje od 6 do 8 tjedana, a preciznije se može opisati u tri faze na koliko je i podijeljen. Faze pripremnog perioda su:

  • I. faza pripremnog perioda (višestrano-bazična priprema)
  • II. faza pripremnog perioda (specifična priprema)
  • III. faza pripremnog perioda (situacijska priprema)

Svrha programa rada u ovoj fazi je stvaranje osnova za ulazak u sportsku formu. Na početku ove faze je obavezno obaviti liječnički pregled sa svim igračima i izvršiti testiranje funkcionalno-motoričkih sposobnosti i tehničko-taktičkih znanja kao i psihičkih kvaliteta igrača. Kod većine autora u ovom dijelu priprema naglasak je stavljen na kondicijsku pripremu na koju otpada između 60-70% I. faze pripremnog perioda dok na tekničko-taktičku pripremu otpada između 30-40% (TE oko 20-25%, TA 10-15%) dok na psihičku pripremu i na testiranje otpada oko 10%. U kondicijskoj pripremi trener na osnovu inicijalnih rezultata kao i prošlogodišnjih zapažanja vrši odabir metoda i sredstava rada.
U ovoj fazi uvelike dominira višestrano-bazična priprema sa naglašenim radom na razvoju snage i izdržljivosti. Kod izdržljivosti naglašen je rad na razvoju aerobnog kapaciteta koji je podloga za razvoj anaerobnog kapaciteta važnijeg za nogometaše. Najracionalnije i najefikasnije metode za razvoj izdržljivosti su kontinuirana i intervalna metoda treninga.
U treningu snage se pretežno obrađuju repetativna snaga, a nešto manje  statička i eksplozivna snaga. Obrađuju se sve osnovne mišićne skupine, a naročito trbušni i leđni mišići. Naravno, ovdje se stvara podloga za razvoj specifične snage nogometaša. Najbolja metoda za razvoj snage je kružni oblik rada.
Tijekom ove faze  cijelo vrijeme je potrebno raditi na unapređivanju odnosno razvoju fleksibilnosti i obrađivati je u svakom treningu (uvodnom, glavnom ili završnom dijelu treninga) u statičkom i dinamičkom obliku, a također treba razvijati i koordinaciju primjenom vježbi akrobatike, vježbi u parovima i vježbi sa loptom. Pri kraju ove faze moguće je ubacivanja vježbi ubrzanja u trening kao i vježbe brzine ali u malom obujmu. Kondicijska priprema u ovoj fazi ima i korektivni karakter te je programom kondicijske pripreme potrebno utjecati na uklanjanje određenih morfološko-fizioloških nedostataka organizma.
Tehnička i taktička priprema su manje zastupljeni od kondicijske pripreme u ovom dijelu pripremnog perioda. U tehničkoj pripremi program rada usmjeren je na poduku i usavršavanje osnovne tehnike, na korekcije tehnike, na razvoj univerzalnih tehničkih sposobnosti. Taktička priprema obrađuje se uglavnom teorijski, a praktično vezana je za tehničke elemente, pomoćne igre, igra na dva gola, prijateljske i trening utakmice.
Kada govorimo o opterećenjima potrebno je naglasiti da se pridaje pažnja volumenu (ekstenzitetu), a ne intenzitetu te treninzi u prosjeku traju između 80 – 100 minuta pa ponekad i do 120 minuta, a intenzitet vježbi je srednji i ide do submaksimalnog. Odmori između vježbi duže traju dok su i treninzi nešto duži. Trajanje ove faze kreće se oko 2 tjedna ili 15-17 dana sa 1-2 treninga dnevno (Bašić, 2006).

II. Faza pripremnog perioda

Cilj programa u ovoj fazi je postepeno i direktno ulaženje u sportsku formu. U sportskoj pripremi još uvijek dominira kondicijska priprema (oko 50%) dok drugih 50% otpada na tehničko-taktičku i psihičku pripremu. Kako je u ovoj fazi naglasak na specijalnoj motoričkoj pripremi nogometaša rad je usmjeren na razvoj specifične kondicijske pripreme nogometaša sa naglaskom na razvoj anaerobnih kapaciteta tj. specifične izdržljivosti (brzinske izdržljivosti). Moguće je koristiti tzv. modificiranu intervalnu metodu treninga kod koje se primjenjuju kraće dionice do 100 metara s ukupnim trčanjem, na početku, od 1600 metara s kasnijom progresijom do 3200 metara. Karakteristično za ovu fazu je to što je potrebno dosta raditi na svim oblicima brzine(startna brzina, osnovna brzina, brzine rakcije i brzine promjene pravca kretanja).
U treningu snage naglašen je rad na razvoju eksplozivne snage gdje se koristi rad u serijama sa kompleksima vježbi u trajanju 1-3 serije. Vježbe se izvode sa lakim opterećenjima (medicinke, lagani utezi, vježbe u parovima i sl.), a također se primjenjuju sredstva za razvoj specifične snage nogometaša (snaga udarca nogom, glavom). Ne izostaje utjecaj na razvoj fleksibilnosti (kroz dinamičko vježbanje) kao ni na koordinaciju (posebno na brzinsku kordinaciju) primjenom raznih vježbi akrobatike na tlu te vježbi okretnosti s loptom.
U tehničkoj pripremi program rada je i dalje usmjeren na razvoj univerzalnih tehničkih sposobnosti i na tehničkim korekcijama. Tehničke vježbe treba izvoditi dinamički i što je više moguće u situacijskim oblicima. U taktičkoj pripremi potrebno je usvojiti ključne elemente određene koncepcije igre primjenom situacijskih vježbi napada i obrane. U ovom dijelu pripremnog perioda mogu se primjenjivati utakmice, po mogućnosti sa nešto lakšim protivnicima.
Za razliku od I. faze u ovoj fazi je naglasak na intenzitetu opterećenja i možemo je nazvati fazom maksimalnog opterećenja u procesu treninga. Intenzitet vježbi je submaksimalan i maksimalan kraćeg trajanja i s kraćim odmorima te su i treninzi kraći (70-90 minuta). Sam rad se organizira u obliku tzv. udarnih mikrociklusa, a u tijeku ovog perioda najčešće se realizira 3-4 takva mikrociklusa. Trajanje II. faze pripremnog perioda možemo svesti na 20 dana (Bašić, 2006).

Tablica 5. planirani 8- dnevni udarni mikrociklus

LEGENDA:
N,P,U,S,Č- dani u tjednu, KP- kondicijska priprema, TT- tehničko- taktički trening, TE-trening tehnike, O-AK- aktivni odmor

Tablica 6. osnovna i ciljna usmjerenost udarnog mikrociklusa

LEGENDA:P,U,S,Č,P-dani u tjednu, TER-teretana, PR-  prevencija, AE-  aerobni trening, ANA- anaerobni trening,
AE-RE-aerobni regeneracijski, FLE-fleksibilnost, BI-brzinska izdržljivost, SAQ-brzina, agilnost,eksplozivnost, TT- tehniko-taktički trening, TE- trening tehnike, I- intenzitet, E- ekstenzitet.

III. Faza pripremnog perioda

Ovo je faza postizanja sportske forme i u sportsko pripremi pozornost je posvećena taktičkoj pripremi kojoj pripada 40% raspoloživog vremena dok na kondicijsku pripremu otpada oko 30% kao i na tehničku pripremu. U kondicijskoj pripremi integriraju se psihomotorne sposobnosti kroz kombinirano vježbanje i kroz situacijski trening. Specifična snaga i izdržljivost pretežno se održavaju kroz situacijsko vježbanje, a jednom tjedno može se ubaciti kompleks snage 1-2 serije i modificirana intervalna metoda izdržljivosti sa ukupnim trčanjem oko 3000 metara. Nešto veći rad odnosi se na brzinu koja se također razvija kroz situacijsko vježbanje, a isto se može jednom tjedno ubaciti kompleks vježbi sa ukupnim trčanjem oko 1500 metara.
Koordinacija se obrađuje kroz situacijsko vježbanje s loptom, a fleksibilnost se održava tijekom cijelog perioda kao uvodni ili završni dio treninga.
U pogledu taktičke pripreme ovo je faza uigravanja momčadi i faza u kojoj se program taktičke pripreme realizira primjenom taktičkih vježbi napada i obrane, vježbi pojedinih dijelova igre, trening-utakmice (sa ravnopravnim ili jačim protivnikom). To je faza dotjerivanja koncepcije igre. U tehničkoj pripremi i dalje se utječe na razvoj i usavršavanje univerzalnih tehničkih sposobnosti kao i na svladavanje tehničkih finesa.
Ovo je faza smanjivanja opterećenja u treningu, treninzi se skraćuju i iz tjednog ciklusa treninga izostavlja se nekoliko treninga. Trajanje ove faze je oko 14 dana s 1-2 treninga dnevno.
Pripremni period čini jednu cjelinu, a prijelaz iz pojedinih faza je postupan. Nije svaka faza priprema kruta cjelina za sebe, nego se plan i program nadopunjuje iz faze u fazu, kako bi se realizirao generalni cilj: »Dovođenje nogometaša i ekipe u stanje optimalne sportske forme».

Vaš dojam


(obavezno)
(obavezno)