Periodizacija kondicijskog treninga u tenisu – prvi dio

Sport // 23.12.2010. // Marino Bašić prof. kinezijologije

Uvod

Pojam periodizacije se odnosi na pravljenje rasporeda tj. možemo reći neke racionalne organizacije treninga unutar nekog vremena s ciljem dovođenja sportaša (tenisača) u najbolju formu tijekom najvažnijih natjecanja (turnira). Uz pojam periodizacije vezani su i pojmovi poput makrociklusa, mezociklusa, mikrociklusa, volumen, ekstenzitet, intenzitet, pripremni period, natjecateljski period, prijelazni period, oporavak, pretreniranost, tempiranje forme i još neki drugi pojmovi i termini. U ovom radu ćemo probati na što razumljiviji i jednostavniji način te pojmove objasniti i usmjeriti trenere i sportaše prema prednostima korištenja periodizacije treninga u tenisu.

Općenito o periodizaciji

Što se tiče perioda dvoolimpijskog (8 godina) i olimpijskog (4 godine) ciklusa njih nećemo objašnjavati nego ćemo se koncetrirati na godišnji ciklus treninga i periode unutar njega.
Godišnji ciklus možemo nazvati makrociklusom i unutar njega možemo razlikovati pripremni, natjecateljski i prijelazni period. Ti ciklusi se sastoje od većih period koje nazivamo mezociklusi i manjih (unutar mezociklusa) koje nazivamo mikrociklusi.
Mezociklus može biti različitog trajanja, ali obično je to period od mjesec dana. Svaki mezociklus ima određen cilj koji se u njemu želi postići.
Unutar mezociklusa se nalaze mikrociklusi koji najčešće traju po tjedan dana. Mikrociklusi se razlikuju po svom intenzitetu, pa tako mogu biti većeg ili nižeg intenziteta. Oni također imaju svoje ciljeve koji mogu biti u funkciji cilja mezociklusa.
Unutar mikrociklusa imamo trenažne dane unutar kojih može biti jedan ili više treninga. Treninzi također mogu različitog usmjerenja npr. trening snage, trening brzine, trening izdržljivosti i sl. Također se unutar jednog treninga može utjecati na više sposobnosti.
Sljedeće što je potrebno objasniti su značajke pripremnog, natjecateljskog i prijelaznog perioda.
U pripremnom periodu sportaš se priprema za nadolazeću natjecateljsku sezonu i u tu svrhu želi napraviti temelj (bazu) kondicijskih sposobnosti tj. povećava motoričke i funkcionalne sposobnosti poput snage, brzine i izdržljivosti. Dobar temelj nam omogućuje kasnije postizanje dobrih natjecateljskih rezultata. Cilj je napraviti dobar opći i specifični radni kapacitet. Također se u tom dijelu mogu ispravljati područja u kondicijskom dijelu koja su loša kod sportaša (tenisača).
U  natjecateljskom periodu je cilj postići optimalnu natjecateljsku formu i mogućnost realizacije najboljih rezultata u najvažnije vrijeme (najvažniji turniri).
U prijelaznom periodu tenisač se mora oporaviti od stresa koji je nakupio tijekom natjecateljskog perioda i cijele trenažne godine. Istovremeno mora održati određen nivo kondicijskih sposobnosti da bi bio dovoljno spreman za početak pripremnog perioda. Ako dopusti da mu kondicijske sposobnosti padnu na nizak nivo trebati će mu puno više vremena za dolazak u sportsku formu.

Spefičnosti periodizacije u tenisu

U tenisu se periodizacija razlikuje od drugih sportova. Razlog tome je kalendar natjecanja, promjena podloge na kojoj se igra, te velik broj putovanja. Pogotovo je problem kod kondicijskih treninga jer se igra velik broj turnira tijekom godine u kojima tenisač mora biti u dobroj formi, pa nema dovoljno vremena za pravi pripremni period u kojem će tenisač biti više opterećen. Ako pogledamo periodizaciju razvoja pojedinih sposobnosti vidjeti ćemo da za neke sposobnosti i sadržaje nemamo jednostavno dovoljno vremena.
Razlog tomu je što njima moraju prethoditi periodi i sadržaji koji će tenisača pripremiti za to što slijedi. U praktičnom primjeru to bi značilo sljedeće; ako želimo primijeniti sadržaje poput dubinskih skokova ili nekih drugih malo lakših, ali ipak dosta stresnih skokova (koji su jako efikasni za razvoj eksplozivne jakosti) tome bi trebalo prethoditi određeno vrijeme (par mjeseci) provođenja treninga u kojem bi se vježbali manje stresni sadržaji (skokovi) poput sunožnih i jednonožnih skokova na mjestu i u kretanju. Slično je i s razvojem maksimalne jakosti. Da bi bili spremni provoditi treninge maksimalne jakosti (izvođenje čučnjeva, bencha pressa i sl.) s malim brojem ponavljanja (1 – 5) morali bi provesti fazu anatomske adaptacije, fazu hipertrofije od kojih svaka traje po nekoliko tjedana.
Velik problem za opadanje kondicijskih sposobnosti je i taj što u većini slučajeva kondicijski treneri ne putuju s tenisačima na turnire te oni tamo ne rade kondicijske treninge nego samo igraju mečeve što rezultira brzim padom sposobnosti poput pada aerobne i anaerobne izdržljivosti, jakosti, fleksibilnosti i slično.
Rješenje je u tome da kondicijski trener napiše program treninga kojeg će se tenisač pridržavati i uz kontrolu teniskog trenera ga provoditi. Na taj način kada se tenisač vrati s turnira može početi kondicijske treninge s višeg nivoa tj. onoga na kojem je stao. U slučaju da nije ništa radio na turniru opet mora početi sve iz početka; prva anatomska adaptacija tj. lakši održavajući treninzi pa tek onda razvojni treninzi. U tom slučaju se izgubi dosta vremena jer ubrzo dolazi drugi turnir i slično. Ako ne provodi dovoljno kondicijskih treninga koji su ujedno i preventivni treninzi vrlo lako može doći do povrede, a tada dolazi do gubitka i vremena i sposobnosti.

Literatura

  1. Brumbach, S. (1993). Periodization for Tennis. Strength Cond. J. 15(3):75-78.
  2. Pedemonte, J. (1982). Updated Acquisitions About Training Periodization: Part One. Strength Cond. J. 56 – 60.
  3. Roundtable. (1986). Periodization – Part 1. Strength Cond. J. 8(5):12-22.
Vaš dojam


(obavezno)
(obavezno)