Periodizacija kondicijske pripreme u tenisu – drugi dio

Sport // 23.12.2010. // Marino Bašić prof. kinezijologije

Uvod

U prvom dijelu članka smo govorili općenito o periodizaciji i njenim dijelovima. U nastavku će biti objašnjeni još neki pojmovi vezani uz periodizaciju te će biti naveden jedan primjer periodizacije za tenis.

Volumen, intenzitet, frekvencija i obnova

Volumen bi mogli objasniti kao količinu rada (treninga) obavljenu u  nekom vremenu. Ako želimo biti točniji možemo reći da je to ukupna suma svih ponavljanja i serija i njihovo trajanje. Volumen može biti izražen u kilogramima ako je riječ o treningu snage u kojem vježbamo sa vanjskim opterećenjem, zatim metrima, sekundama ili minutama ako je riječ o treningu brzine ili izdržljivosti. Također to može biti broj kontakata sa podlogom odnosno broj skokova u nekom pliometrijskom treningu. Trajanje treninga (minute ili sati) također čine volumen. Iz svega možemo izvući da je volumen ukupno radno opterećenje pojedine vježbe, treninga, trenažnog dana, tjedna, mjeseca i sl. Pravilno određivanje volumena treninga je bitno za određivanje oporavka i izbjegavanja pretreniranosti.
Intenzitet možemo shvatiti kao količinu napora odnosno težinu rada u odnosu na maksimum sportaša. To bi značilo da se maksimalni intenzitet može izraziti kao 100%  tj. najbolja izvedba neke aktivnosti ili vježbe.
Frekvencija se odnosi na ponavljanje treninga u odnosu na dan, tjedan, mjesec itd.
Obnova organizma se odnosi na period odmora koji slijedi nakon treninga. To je oporavak s ciljem da se organizam dovede u normalno stanje koje je bilo prije trenažnog podražaja. Postoji velik broj načina i sredstava koje mogu taj oporavak vremenski ubrzati i a taj način omogućiti tenisaču da napravi veći broj intenzivnijih treninga. Zavisno od toga kakav je bio trening (na kakve motoričke ili funkcionalne sposobnosti se htjelo utjecati) toliko duga će biti pauza nakon treninga. Nakon sezone taj oporavak (u pravilu aktivni odmor) traje duže s ciljem da se organizam pripremi za opterećenja koja ga čekaju u pripremnom periodu.
Velik problem je objasniti sportašima da će pravilan oporavak poboljšati njihovu sportsku izvedbu. Često sportaši (posebno jako motivirani) imaju preveliku količinu treninga te ne razviju svoje sposobnosti dovoljno i ne iskažu sav svoj potencijal. To je dosta usko vezano i uz tempiranje forme te kumulativne efekte treninga. Glavni cilj oporavka nakon treninga je superkompenzacija  odnosno da sportaš dođe na viši nivo radnog kapaciteta. Najviše ćemo postići ako dobro kombiniramo volumen, intenzitet i oporavak (obnovu organizma).

Tempiranje forme

Tempiranje forme bi mogli objasniti kao vođenje treniranosti prema vrhu sportske forme (peaking). Točnije cilje tempiranja sportske forme je da tenisač postiže najbolju izvedbu u vrijeme za njega najvažnijih natjecanja (turnira ili serije turnira).
Što je sportaš spremniji duže će moći držati vrh sportske forme. U tom dijelu se moraju poklopiti kondicijske sposobnosti, tehnička i taktička znanja, te psihološki aspekt. Naime, često tenisač može biti kondicijski spreman, ali neke druge od navedenih komponenti mogu djelovati negativno na izvedbu ako također nisu tempirane ispravno. Naravno da vrijedi i obrnuto pa se često desi da sobar tenisač gubi mečeve ili jednostavno na jednom turniru igra odlično, a već na sljedećem loše zbog nedovoljne razvijenosti kondicijskih sposobnosti.
Vrhova sportske forme može biti više ovisno od toga koje tenisač ima ciljeve.
Još jedan pojam koji je vezan uz tempiranje forme je i tapering. Odnosi se na smanjenje intenziteta i trajanja treninga kako se bliži glavno natjecanje. Na taj način će organizam tenisača biti dovoljno odmoran i spreman na dan natjecanja.

Literatura

  1. Pauletto, B. (1986). Periodization – Peaking. Strength Cond. J. 8(4):30-31.
  2. Roundtable. (1986). Periodization – Part 2. Strength Cond. J. 15(1):69-76.
  3. Roundtable. (1993). Periodization – Part 1. Strength Cond. J. 15(1):57-67.
Vaš dojam


(obavezno)
(obavezno)