Pravilno postavljeni ciljevi mogu poslužiti kao izuzetno snažni motivatori našeg ponašanja. Vrlo često čujemo rečenice poput: dati ću sve od sebe, ili pokušat ću što više. Međutim, činjenica je da tako postavljeni ciljevi i takve rečenice rijetko koga motiviraju. Dobro postavljen cilj ispunjava nekoliko kriterija. Popularna teorija o postavljanju ciljeva kaže da svaki zadani cilj ispunjava SMART kriterij.

S – specific
M – measurable
A – attainable
R – realistic
T – time bound

Vrlo je bitno da je cilj specifičan. Ciljevi koji su vrlo opširni i neprecizni, nisu nam uvijek jasni i ukoliko na teškom treningu želimo napraviti korak dalje, tada nam cilj poput „maksimalno ću se potruditi“ neće biti dovoljno jasna vodilja prema našem uspjehu. Potrebno je specificirati u čemu i na koji način ćemo se maksimalno potruditi. Zatim, potrebno je odlučiti kako ćemo mjeriti uspješnost obavljanja našeg zadatka, odnosno naš cilj mora biti operacionaliziran. Na taj način moći ćemo točno znati koliko smo uspješni i koliko se još moramo pomaknuti ka ostvarenju cilja. Sa svakim korakom, naša će motivacija rasti, a naš cilj (sada precizan i mjerljiv) će nam se činiti sve dohvatljivijim. Naravno, valja voditi računa o tome da su naši postavljeni ciljevi dohvatljivi i realistični, a najbolji način da to postignemo je da ih postavljamo na početku sezone i u dogovoru sa trenerom. Posljednji kriterij jest, vremensko ograničenje. Ono nam pomaže da budemo efikasniji i da svoje vrijeme pravilno rasporedimo. Pravilo time managementa kaže, koliko vremena predvidiš za uspješno obavljanje zadatka, točno toliko vremena će ti trebati. Kada naše vrijeme istekne, na redu je evaluacija ishoda, odnosno uspješnosti ostvarivanja određenog unaprijed zadanog cilja. To je vrlo važan i nezaobilazan korak, jer na temelju te procijene planiramo svoj daljnji put i zadajemo svoje nove ciljeve. Ukoliko je procjena pozitivna, potrebno je prisjetiti se svega što smo dobro radili i to ponoviti, ali ovaj puta još bolje, a ukoliko je procjena negativna tada se valja prisjetiti što smo radili i pokušati pronaći pravi odgovor na pitanje: gdje je i kako pošlo krivo?

Odlično postavljen krajnji cilj sezone, u vidu rezultata, nužan je ali ne i dovoljan kriterij za podizanje motivacije i postizanje pravilne usmjerenosti. Potrebni su nam kratkoročni ciljevi, na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi, kako nam se ne bi dogodilo da zbog velike usmjerenosti na krajnji cilj, iz vidokruga izgubimo put do njegova ostvarenja. Motivatori poput dnevnih i tjednih ciljeva, mogu biti vrlo moćni i poticajni, te nam služe kao kontrolne točke na putu do našeg dugoročnog cilja. Takvi kratkoročni ciljevi, također moraju u manjoj ili većoj mjeri zadovoljavati SMART kriterije, te ih je potrebno evaluirati. Ukoliko nam jedan manji dnevni cilj govori da smo na pravom putu, tada se osjećamo uspješno, sretno, zadovoljno i prije svega motivirano da drugi dan nastavimo istim putem.

Dakle, jednom kada usvojimo ovakav način postavljanja ciljeva, te on postane dio naše svakodnevne rutine, manja je vjerojatnost da će nam ponestati motivacije ili da izgubimo iz vidokruga put kojim se želimo kretati prema uspjehu, ma što on za nas značio. Naravno, ovo je tek jedan od načina za podizanje motivacije kod sportaša, ali vrlo koristan i jednostavan prvi korak u kretanju prema ostvarenju vlastitih potencijala.

Za kraj: svaki dan dolazi samo jednom i svaki trening je prilika da postanemo bolji i približimo se korak bliže ostvarenju svoga cilja, na nama je da takve prilike iskoristimo.