Uvod

U uvodu ćemo ukratko analizirati  zahtjeve koje pred ragbijaša stavlja utakmica tj. kretne strukture koje se dešavaju tijekom igre i energetske sustave koji su aktivirani. To će nam sve pomoći u dizajniranju kvalitetnog kondicijskog plana i programa.
Unutar cijele utakmice ragbijaš pretrči otprilike 6 – 8 kilometara koji se sastoje od 200 intervala različitih udaljenosti, napravi 25 duela, 22 scruma i oko 24 podizanja.
Sve to zahtijeva visok nivo snage, brzine, agilnosti i izdržljivosti da bi se sve te radnje mogle opetovano ponavljati.
Što se tiče tjelesne težine ragbijaša vanjski halfovi su u prosjeku teški 86,3 kg, centri 98,8, krila102,3, a fullbackovi 86 kg.  Što tiče srčane frekvencije tijekom utakmice , prosjek se kreće od 158 – 175 otkucaja u minuti, što ovisi o poziciji u ekipi. Međutim puls se tijekom igre naglo podiže i spušta što potvrđuje da je ragbi igra u kojoj imamo nagle promjene smjera, tempa i ritma. Ako gledamo vrijeme koje lopta provede u igri kreće se između 25 – 35 minuta, a sastoji se od ciklusa igre i ciklusa odmora. Većina ciklusa igre traju oko 23 sekunde, a tipican raspon ciklusa igre je 5 – 63 sekundi. Periodi pauze variraju u trajanju, ali su obično oko42 sekunde.
Ako analiziramo brzinu i agilnost tada možemo vidjeti da ragbijaš u maksimalnoj brzini pokrije udaljenost između 3 – 34 metra. Halfbackovi i napadači obično trče intervale oko 8 metara, dokcentri, krila i fullbackovi trče intervale oko 16 metara. Prilikom takvog trčanja imamo nagle promjene smjera, različita lateralna trčanja i trčanja unatraške.

Prilikom dizajniranja kondicijskog programa moramo u obzir uzeti i specifične značajke pojedinih mjesta u ekipi. Znači da treba uzeti u obzir broj duela, šprinteva i drugih akcija koje se provedu na jednoj poziciji u ekipi u odnosu na druge pozicije u kojoj je taj broj manji ili veći.

Nivo takmičenja

Kao i u svakom sportu tako i u ragbiju postoje razlike između nivoa takmičenja. Razlike između amaterskih i profesionalnih liga tj. između prve, druge ili treće lige se očituje u provedenom vrmenu lopte u igri, pretrčanim kilometrima tijekom utakmice, broju šprinteva, duela i sl. Znači da na osnovu nivoa takmičenja moramo prilagoditi kondicijski trening tj. što je veći stupanj natjecanja to su kondicijski zahtjevi veći.

Mentalna snaga

Uz kondicijsku pripremu vrlo je bitno posjedovati određene psihološke kvalitete koje će pomoći u uspjehu u ragbiju. Velik broj profesionalnih igrača koji su uspješni u ragbiju naglašavaju veliku važnost odlučnosti, samopouzdanja, samodiscipline, kontrolirane agresivnosti i drugih mentalnih vještina koje im omogućuju da postignu dobar rezultat.
Navedene kvalitete će također pomoći u realizaciji kondicijskog treninga, pogotovo kada je fizički zahtjevan. Vrlo je bitna mentalna snaga nakon povrtka na teren nakon ozljede, jer je ragbi sport u kojem se često dešavaju takve situacije.

Timski duh

Pošto je ragbi momčadski sport vrlo je bitno međusobno poštovanje i razumijevanje između igrača kao i njihovo uzajamno povjerenje. Bitno je da razumiju da dijele zajedničke ciljeve, te da ih mogu jedino zajednički postići.

Zaključak

Dovodeći kondicijsku pripremu na optimalan nivo omogućuje ragbijašima da pokažu svoja tehnička i taktička znanja koja posjeduju. Također ako je ekipa dovoljno kondicijski spremna raditi će manje pogrešaka i krivih odluka potkraj utakmice kada se u većini slučajeva odlučuje pobjednik. Kvalitetna kondcijska priprema zajedno sa dobrom sa tehničko – taktičkom i psihološkom pripremom postavlja odlične temelje za uspjeh u utakmicama tijekom cijelog prvenstva.